MAPIRANI 3. svjetski rat: ŠEST mjesta na kojima bi Treći svjetski rat mogao izbiti 2021

SAD-Iran

UN -ov nadzornik nuklearne energije rekao je da Iran nastavlja proizvoditi metal urana.



U izvješću koje je Međunarodna agencija za atomsku energiju u Beču izdalo državama članicama UN -a, generalni direktor Rafael Mariano Grossi rekao je da su njegovi inspektori u subotu potvrdili da je Iran sada proizveo 200 grama metala urana obogaćenog do 20 posto.

Gospodin Grossi je ranije rekao da je 3,6 grama metala urana proizvedeno u iranskoj tvornici u Isfahanu.

Smatra se da će pogoršanje odnosa između SAD -a i Irana imati ozbiljne gospodarske, političke i sigurnosne posljedice za SAD i njihove saveznike.

Ako bi se dvije nacije upustile u vojni sukob, Iran bi mogao odlučiti blokirati Hormuški tjesnac kroz koji putuje 30 posto svjetske nafte.



To bi dovelo do rasta globalnih cijena nafte i moglo bi ugroziti odnos SAD -a sa saveznicima.

Bilo kakvo izbijanje rata između SAD -a i Irana moglo bi također dovesti do eskalacije napetosti u drugim zemljama, uključujući Siriju i Jemen, ili do porasta iranskih raketnih napada na američke trupe na Bliskom istoku.

Treći svjetski rat: Joe Biden

Treći svjetski rat: Koje će lokacije najvjerojatnije izbiti Treći svjetski rat? (Slika: GETTY)

Treći svjetski rat: Izrael



Treći svjetski rat: Tekuće nasilje u Izraelu eskaliralo je početkom ovog tjedna (Slika: GETTY)

Iran-Izrael

Napetosti između i Izraela neko su vrijeme bile frustrirane zbog posljedica ratovanja niskog intenziteta diljem Bliskog istoka.

Bivša nacija podržava protuizraelske skupine u Gazi, Siriji i Libanonu, dok Izrael često napada iranske snage u cijeloj regiji.

Općenito, Izrael je nastojao stvoriti antiiransku koaliciju na diplomatskoj razini, dok je Iran ulagao u njegovanje veza s milicijama i nedržavnim akterima.

Iako može biti teško tvrditi da će ove zemlje krenuti u širi rat ako Iran bude odlučan u namjeri da ponovno pokrene svoj nuklearni program, Izrael bi se mogao odlučiti na šire udare koji izravno pogađaju iransku domovinu.



Ova vrsta napada mogla bi imati šire implikacije jer bi se mogla pokazati kao prijetnja globalnim zalihama nafte što bi neizbježno uzrokovalo posredovanje više nacija.

Dvije su zemlje posljednjih mjeseci uvučene u ogorčenu razmjenu, posebno nedavno nakon što je Islamska Republika bila umiješana u napad bespilotnih letjelica na tanker za naftu, u vlasništvu izraelskog milijardera Eyala Ofera, nedaleko od obale Omana.

Dva člana posade, Britanac i Rumunjka, nedavno su poginula u napadu.

Izraelski ministar obrane Benny Gantz upozorio je na oružani odgovor, a izraelski premijer je naznačio da njegova zemlja mora 'djelovati sama' protiv Teherana.

Karta 3. svjetskog rata: predsjednik Erdogan

Kartiran 3. svjetski rat: Poznato je da se predsjednik Erdogan sukobio sa SAD -om (Slika: GETTY)

SAD-Turska

Napetosti između SAD-a i Turske porasle su posljednjih godina, u početku kao rezultat davanja SAD-a Turskoj ovlaštenja za čišćenje sirijske granice od Kurda koje podržavaju SAD.

Međutim, odmah nakon toga SAD su zaprijetile Ankari sankcijama, što je uzrokovalo porast napetosti.

Osim toga, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sugerirao je da ima aspiracije za Tursku koje bi mogle uključivati ​​nuklearno oružje.

Kao rezultat toga, stanje odnosa SAD-a i Turske pogoršalo se, izazivajući strah od naknadnog utjecaja na savezništvo NATO-a.

Predsjednik Erdogan poznat je po tome što je strastven prema svom planu koji bi mogao natjerati Washington i Ankaru do samog ruba i imati posljedice na Rusiju koja je susjedna nacija.

Turske snage pokrenule su zračne napade i kopnenu ofenzivu protiv boraca PKK na sjeveru Iraka ranije ove godine.

U lipnju je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao da se izbjeglički kamp Makhmour na sjeveru Iraka mora očistiti od ljudi koje je nazvao kurdskim militantima.

Rekao je da će Turska sama očistiti militante ako to ne učini iračka vlada, a u turskim zračnim napadima ubijene su tri osobe u kampu.

NE PROPUSTITE
[UVID]
[ANALIZA]
[SLIKE]

Karta 3. svjetskog rata: Kašmir

Mapiran 3. svjetski rat: Odnos između Indije i Pakistana oko Kašmira pogoršao se u posljednjem desetljeću (Slika: GETTY)

Kašmir

U posljednjih 10 godina odnosi između Indije i Pakistana su se pogoršali, dovodeći zemlje na ivicu rata.

Od podjele Britanske Indije 1947. i kasnijeg stvaranja Indije i Pakistana, dvije su zemlje bile uključene u brojne ratove, sukobe i vojne sukobe isprepletene razdobljima harmonije i mira.

Premijer Narendra Modi 2019. pokušao je smanjiti autonomiju Kašmira i promijeniti politiku državljanstva u ostatku Indije.

Ti su koraci izazvali neke nemire u Indiji i istaknuli dugogodišnje napetosti između Delhija i Islamabada.

Daljnji domaći poremećaji u Indiji i Pakistanu mogli bi dovesti do Trećeg svjetskog rata.

Iako je to malo vjerojatno, moglo bi dovesti do terorističkih napada na međunarodnoj razini ili u Kašmiru.

Premijer Modi mogao bi se tada osjećati prisiljenim pokrenuti ozbiljniji sukob s obzirom na blizinu Kine, a rastući odnos između Delhija i Washingtona mogao bi dovesti do katastrofalnijih međunarodnih implikacija.

Indijski i pakistanski obavještajni dužnosnici održali su u siječnju tajne razgovore u Dubaiju u pokušaju deeskalacije napetosti oko regije Kašmir, tvrde izvori.

Navodno i Ujedinjeni Arapski Emirati pomažu u posredovanju.

Stotine ljudi u Birminghamu marširalo je cijelom regijom preko peštre nezavisnosti Kašmira.

Demonstranti su prošetali pozivajući Indiju da radi u skladu s Ujedinjenim narodima po tom pitanju i okonča kršenja ljudskih prava, zahtijeva povratak građanskih sloboda i oslobodi političke zatvorenike.

Karta 3. svjetskog rata: Sjeverna Koreja

Karta 3. svjetskog rata: Odnosi SAD-a i Sjeverne Koreje dugo su bili izuzetno napeti (Slika: GETTY)

Afganistan

Afganistanska država nalazi se u kriznom stanju nakon što su talibanski borci tijekom vikenda upali u glavni grad.

Kabul je bio posljednji veliki grad u zemlji koji je pao, bilo je scena panike u cijeloj regiji.

Zračna luka ranije je bila zatvorena kako bi vojnici pokušali očistiti piste - američki vojni zrakoplovi sada slijeću, uključujući i jedan s američkim marincima.

Američki predsjednik Joe Biden branio je svoju odluku o povlačenju iz Afganistana priznajući da su se događaji odvijali brže nego što je mislio.

Za slom je okrivio afganistanske čelnike.

Mnogi ostavljeni Afganistanci razgovarali su s terorom na terenu, a svjedoci su izvijestili o povremenoj paljbi.

Na aerodromu je u ponedjeljak navodno ubijeno najmanje pet ljudi dok su tisuće pokušale pobjeći.

Predsjednik Ashraf Ghani jučer je pobjegao iz Afganistana dok su talibanski čelnici emitirali poruku pobjede iz predsjedničke palače u Kabulu.

UN -ov dokument upozorava da su talibani sada pojačali potragu za ljudima koji su radili za NATO ili prethodnu afganistansku vladu.

Navodno se vrše pretresi od vrata do vrata u pokušaju da se pronađu mete i zaprijeti članovima njihove obitelji.

Tvrdoglava islamistička skupina pokušala je uvjeriti Afganistance od preuzimanja vlasti u munjevitoj ofenzivi, obećavajući da se neće 'osvetiti'.

No, ove nedavne radnje ukazuju na to da se talibanska taktika nije promijenila otkako je bio na vlasti 1990 -ih.

Američke trupe sada su se povukle iz Afganistana, a talibani su naciju nazvali 'slobodnom i suverenom' državom, opisujući odlazak američkih trupa kao 'povijesni'.

SAD-Sjeverna Koreja

Temeljne napetosti u središtu odnosa SAD-a i Sjeverne Koreje mogle bi rezultirati borbenom akcijom.

Sjeverna Koreja optužila je američkog čelnika Joea Bidena da vodi neprijateljsku politiku protiv njega i upozorila da bi odgovor mogao ostaviti SAD u 'vrlo teškoj situaciji'.

Sjevernokorejsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je diplomacija & ldquo; lažna oznaka & rdquo; da bi SAD & ldquo; prikrile svoja neprijateljska djela, & rdquo; prema državnoj medijskoj agenciji KCNA.

Ovi zapaljivi komentari dati su nakon što je predsjednik Joe Biden održao politički govor pred Kongresom ranije ovog mjeseca tijekom kojeg je raspravljao o nuklearnim programima u Sjevernoj Koreji i Iranu rekavši da predstavljaju prijetnje na koje se mora odgovoriti 'diplomacijom i strogim odvraćanjem'.

Ovo je bio samo jedan od eksplozivnih komentara upućenih SAD -u.

Pjongjang je također kritizirao Washington zbog kritiziranja dosadašnjih ljudskih prava i Seoul zbog toga što nije spriječio slanje letaka protiv Sjeverne Koreje preko granice.

Govoreći o temi Sjeverne Koreje, prvi mandat američkog čelnika gospodin Biden rekao je da traži sredinu između naglaska bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na osobnoj diplomaciji i pristupa bivšeg predsjednika Baracka Obame koji uvjetuje angažman sjevernokorejskim ustupcima.

Budući da je Sjeverna Koreja nuklearna sila sa svojim složenim odnosom s Kinom, kritična je država za zabrinutost američke nacionalne sigurnosti.

Nacije poduzimaju mnoge testove naoružanja i projektila, male vojne i kibernetičke napade od kojih svaki predstavlja značajan rizik za potencijalnu eskalaciju.

Izravne prijetnje sjevernokorejskog vrhovnog vođe Kim Jong-una također su razlog za zabrinutost jer tvrdi da sjevernokorejsko oružje sada može doći do teritorija SAD-a, pa čak i do kopna zemlje.

Sestra sjevernokorejskog čelnika nazvala je južnokorejske vlasti 'izdajničkim' zbog zajedničkih južnih vojnih vježbi sa SAD -om.

Upozorenje Kim Yo-jong-a upućuje na to da će se radnje zbog toga suočiti s većim sigurnosnim prijetnjama.

Komentari dolaze usprkos iznenadnom odmrzavanju na Korejskom poluotoku, potaknutom nizom osobnih pisama između njezina brata i južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina.

Prekogranična komunikacija između Sjeverne i Južne Koreje oživjela je prošlog mjeseca, ali je pauzirana jer su tenzije ponovno eskalirale.

U trendu

SAD-Kina

Odnos SAD-a i Kine posljednjih je godina posebno zategnut.

Trgovina je manje bitno pitanje za oboje jer se nastavljaju boriti protiv koronavirusa, sve veće prijetnje u Afganistanu i drugih sve raširenijih sukoba - ali svaka nacija nastavlja se sukobljavati oko sigurnosnih pitanja, sektora visoke tehnologije i ideologije.

Trgovinski rat prvotno je počeo nakon što je bivši američki čelnik Donald Trump optužio Kinu za neetičko ponašanje.

SAD i Kina vjerojatno će i dalje nakupljati nesrazmjernu težinu na međunarodnoj razini, osobito s obzirom na to da obje ekonomije velikim dijelom potiču tehnologija koja je rastući sektor.

Obje zemlje su nesrazmjerno pogođene efektima grupiranja oko tehnoloških čvorišta i predviđa se da će dobiti do 70 % od procijenjenih 15,6 trilijuna dolara predviđene dobiti za tehnološki sektor do 2030. prema PricewaterhouseCoopersu.