Mandat Von der Leyena u EU-u na ivici noža dok ogroman raskol izbija u bloku: 'Korak unatrag!'

Komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, želi proglasiti ne samo energiju vjetra i sunca 'održivom', nego i plin i nuklearnu energiju - barem za prijelazno razdoblje jer juri ciljeve neto nulte emisije ugljika. To bi, kako se navodi, olakšalo financiranje nuklearnih elektrana.



Plan je navodno imao za cilj smiriti one poput Francuske i Njemačke, koje imaju duboko različite poglede na to kako snaći svoje zemlje.

Međutim, umjesto toga izazvao je ogroman razdor među državama članicama.

To dolazi u trenutku kada se EU suočava s trenutnom energetskom krizom nakon što je prošlogodišnji globalni nedostatak opskrbe prirodnim plinom doveo do rasta cijena i utjecaja na tešku industriju.

Blok se, zajedno s Njemačkom, također suočava s pritiskom Rusije da odobri plinovod Sjeverni tok 2, kojim bi se prirodni plin usmjeravao izravno u EU, zaobilazeći Ukrajinu.



Von der Leyen nuklearna

Komisija, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, želi nuklearnu energiju proglasiti održivom (Slika: Getty)

Nakon što su domaći političari iz Njemačke i Austrije odbacili planove, zastupnici u Europskom parlamentu ih sada kritiziraju u otvorenom pismu Komisiji EU, piše njemački list Der Spiegel.

U pismu je oko 30 zastupnika iz četiri različite parlamentarne skupine pozvalo na javno savjetovanje o kontroverznom nacrtu prijedloga.

Dodali su: “Neophodno je da se o ovoj odluci raspravlja u stručnim krugovima bez javnog nadzora.”



U pismu se dalje kritizira Komisija zbog toga što stručnjaci za klimu nemaju dovoljno vremena za reagiranje na nacrt.

Nuklearna energija Francuska

Francuska se oslanja na nuklearnu energiju za više od 70 posto svoje električne energije (Slika: Getty)

VDL Komisija EU

Zastupnici u Europskom parlamentu sada ih kritiziraju u otvorenom pismu Europskoj komisiji (Slika: Getty)

Napominje: “Nakon prestanka upotrebe fosilnih goriva, ljudi moraju biti sigurni da će novac u budućnosti biti mudro i ekološki uložen.”



Europska komisija je do danas (petak) postavila rok za prikupljanje mišljenja, nakon čega namjerava dati akt na usvajanje u Europskom parlamentu.

Glasnogovornik Europske komisije rekao je za Politico: 'Naša je namjera usvojiti akt što je prije moguće.'

Jučer su ministri energetike Španjolske, Austrije, Luksemburga i Danske pisali Komisiji EU kako bi izrazili svoju 'duboku zabrinutost' zbog nacrta.

Njemačka semaforska koalicija

U Njemačkoj koalicijska vlada 'semafora' ima različite stavove o planovima (Slika: Getty)

Rekli su da je u pitanju “korisnost i vjerodostojnost” taksonomije, dodajući: “Novi nacrt smatramo problematičnim i s političkog i tehničkog stajališta”.

Nacrt bi bio 'korak unatrag' u borbi protiv klimatskih promjena, budući da dug životni vijek i nuklearnih i elektrana na fosilna goriva 'rizici da dovedu do tehnološke blokade tijekom mnogih desetljeća i odvrate ulaganja od obnovljivih izvora energije.

'Ponavljamo da prirodni plin i nuklearna energija ne ispunjavaju zakonske i znanstvene zahtjeve […] da bi se kvalificirali kao održive gospodarske aktivnosti.'

Njemačka se sve više udaljila od nuklearne energije nakon nuklearnog pada u Fukushimi u Japanu, nakon potresa u regiji.

Steffi Lemke

Lemke: Bilo bi 'apsolutno pogrešno' uključiti nuklearnu energiju na popis (Slika: Getty)

Tri nuklearne elektrane zatvorene su u novogodišnjoj noći prošle godine, a preostale tri aktivne elektrane će biti zatvorene do kraja 2022. godine.

Međutim, Francuska se oslanja na nuklearnu energiju za više od 70 posto svoje električne energije i vidi je kao održivu alternativu fosilnom gorivu.

U Njemačkoj, koalicijska vlada socijaldemokrata, liberala i zelenih 'semafora' ima različite poglede na planove.

Njemački kancelar Olaf Scholz, čelnik Socijaldemokratske stranke, navodno nije uzrujan zbog uredbe o taksonomiji.

Međutim, državna ministrica okoliša Steffi Lemke, zelena političarka, nedavno je rekla da bi bilo 'apsolutno pogrešno' uključiti nuklearnu energiju na popis, tvrdeći da to 'može dovesti do razornih ekoloških katastrofa'.

Iako postoji dubok bijes prema prijedlozima, mnogi vjeruju da će zakon ipak biti usvojen jer bi na njega trebalo prigovoriti 20 država članica ili većina u Europskom parlamentu.

Dodatno izvješće Monike Pallenberg