Argentina je izvršila invaziju na Falklande 2. travnja 1982., što je potaknulo tadašnju premijerku Margaret Thatcher da pošalje vojnu operaciju da ih povrati, što je i učinila nakon tromjesečnog rata koji je odnio gotovo 1000 života Britanaca i Argentinaca.
Unatoč porazu, Buenos Aires nikada nije odustao od svojih zahtjeva, a sjedeći predsjednik Alberto Fernandez otišao je toliko daleko da je to učinio državnim pitanjem, obećavši da će “nastaviti suverenitet nad Malvinskim otocima dok ne povratimo teritorij, koji je trenutno uzurpiran od strane Ujedinjeno Kraljevstvo'.
G. Carmona, čija vlada pokušava natjerati Ujedinjeno Kraljevstvo za pregovarački stol, rekao je: 'Bilo je slučajeva pregovora od 1965. godine, kada su Ujedinjeni narodi donijeli Rezoluciju 2065, koja priznaje spor oko suvereniteta i slučaj Malvinas postavlja kao slučaj kolonijalizma.
Guillermo Carmona nedavno je imenovani tajnik argentinske vlade za Malvine (Slika: GETTY)
“Ovi su pregovori dosegli svoj vrhunac tijekom treće vlade bivšeg predsjednika Juana Dominga Perona, kada su razmijenjeni prijedlozi.
“Postojao je i pokušaj vojske 1981., ali Argentina nikada nije popustila po pitanju suvereniteta, uvijek je svoju vježbu predstavljala kao pitanje o kojem se ne može pregovarati.”
U vrijeme sukoba, bilo je razgovora o rješenju koje je obuhvatilo koncept zajedničkog suvereniteta, priznao je Carmona.
UPRAVO U:
Pojasnio je: “Najkonkretniji prijedlog u tom smislu došao je iz Perua, a bio je i pokušaj, više usmjeren na prestanak neprijateljstava, od strane tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Javiera Pereza de Cuellara.
“Prije rata bilo je slučajeva u kojima se postavljalo priznanje argentinskog suvereniteta nad otocima sa zajedničkom upravom na određeno vrijeme.”
Međutim, upitan o izgledima takvog aranžmana u budućnosti, g. Carmona je bio nedvosmislen.
Ne postoji takva mogućnost jer to argentinski nacionalni ustav ne dopušta
William Carmona
Rekao je: 'Ne postoji takva mogućnost jer argentinski nacionalni ustav to ne dopušta.'
Skrenuvši pozornost na britanski stav, koji se vjerojatno neće promijeniti pod ministrom vanjskih poslova Liz Truss, gospodin Carmona nije imao mnogo simpatija prema 2800 ljudi koji žive na otocima.
Osvrćući se na Vladu Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je: “Njihov stav je da sve dok otočani ne pristanu za pregovarački stol, oni poštuju stav otočana.
“Argentina tvrdi da su većina otočana britanski stanovnici, ne postoji treća strana koja se identificira kao otočani, stoga naša zemlja tvrdi da se navodno protivljenje otočana ne može koristiti kao izgovor, jer su oni podanici Ujedinjenih naroda. Kraljevine i stoga su oni ti koji moraju poštovati međunarodno pravo.”
Što se tiče odnosa Argentine s Britanijom, dodao je: “Argentina ima diplomatske odnose, kao i druge zemlje, iako su obilježene ovim sporom oko suvereniteta.
“To ne znači da nema gospodarskih, trgovačkih i konzularnih odnosa. A u pregovorima s Ujedinjenim Kraljevstvom, Argentina kao središnje pitanje postavlja potrebu za nastavkom pregovora i poštivanjem rezolucija međunarodnog prava.”
Pozivajući se na rezoluciju iz 1965. g. Carmona je inzistirao da je ona uspostavila 'obvezu pregovora između Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva'.
Dodao je: “Također priznaje da postoji spor oko suvereniteta i da imamo posla sa slučajem neriješene kolonizacije u procesu dekolonizacije koji sam UN promiče.
“Nepoštivanje rezolucija UN-a ima cijenu u smislu međunarodnog ugleda i cijenu ekonomske i komercijalne prirode.
“Na primjer, činjenica da su odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji bi mogli biti otvoreni i plodonosni, ograničeni nastavkom ove situacije, koja se proteže i na susjedne zemlje koje su solidarne s Argentinom.
(Dodatno izvješće Maria Ortega)