Sinoć (srijeda) američki predsjednik najavio je Jane Hartley, bivšu televizijsku direktoricu i donatoricu demokrata, kao drugu ženu na toj funkciji. Njegova uočena apatija prema Ujedinjenom Kraljevstvu naišla je na mrzovoljan odgovor, s jednim korisnikom Twittera koji je uzviknuo: 'On je sranje'.
Gospođa Hartley navodno nije bila prvi izbor gospodina Bidena za to mjesto, a bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg je prethodno odbio ponudu.
Pod Barackom Obamom, gospođa Hartley je postala veleposlanica u Francuskoj nakon što je prikupila oko 2 milijuna funti za svoju kampanju za reizbor 2012. godine.
Američki veleposlanik u Londonu obično je jedno od prvih mjesta koje se popunjava kada novi predsjednik preuzme dužnost, kako bi se održale jake diplomatske veze koje dvije nacije imaju.
Brett Bruen, bivši američki diplomat koji je bio direktor globalnog angažmana u Bijeloj kući pod Obaminom administracijom, kritizirao je Bidenovo odgađanje u imenovanju veleposlanika Ujedinjenog Kraljevstva.
Za Telegraph je rekao da je za poziciju 'apsolutno potreban netko iskusniji' da njeguje napet odnos.
Gospodin Bruen je dodao: “Ovo je bitan odnos za vraćanje američkog kredibiliteta i utjecaja diljem svijeta. Trebamo nekoga s iznimnim vještinama i desetljećima iskustva.
“Jer ako ovo pogriješimo, ako napravimo jednu grešku u Londonu, to će odjeknuti diljem svijeta. Moramo razumjeti koliko se toga promijenilo od Trumpa.
“Ovo nisu dobri dani kada smo Hartley i ja služili pod predsjednikom Obamom. Naša pozicija u svijetu je značajno oslabila i više nemamo luksuz slati diplomate amatere u inozemstvo.”
U međuvremenu, @DeExilio je rekao da je kasno imenovanje bio „vrlo zanimljiv način da Bijela kuća – čak i dok Ukrajina klizi u rat i samo joj Ujedinjeno Kraljevstvo daje odgovarajuće obrambene materijale – da kaže 'London Americi više nije važan '”.
Dolazi u trenutku kada Biden pokušava okupiti europsku potporu kako bi se suprotstavio agresiji Rusije na Ukrajinu.
Posljednjih mjeseci na granici između dviju nacija sve je veća vojna prisutnost, a NATO se boji da bi Vladimir Putin, ruski predsjednik, mogao pokrenuti kopnenu invaziju.
Do sada je Velika Britanija slala vojnu opremu u pomoć Ukrajini i jačanje njezinih obrambenih sposobnosti.
Međutim, Njemačka je dosad odbijala poslati čak i puške.
Prema Politicu, iza zatvorenih vrata Njemačka se klonila podizanja napetosti s Rusijom, pa je čak skinula sa stola sredstva odvraćanja - poput zabrane Rusiji međunarodnog platnog sustava SWIFT.
Biden možda nije razumio zamršene odnose između Europe i Rusije. Njemačka je jedna od nekoliko nacija koje se uvelike oslanjaju na rusku energiju.
Rusija se natjecala da Njemačka i EU odobre plinovod Sjeverni tok 2, koji bi gorivo dovodio izravno u Njemačku, zaobilazeći Ukrajinu.
Neki čelnici EU-a pripisali su napetosti na ukrajinskoj granici i migrantsku krizu na granici s Bjelorusijom kao dio zajedničkih napora da se zemlje članice EU-a povinuju volji Rusije.
Kao odgovor, SAD gleda na početak veljače kao na vrijeme za održavanje vijeća SAD-EU usredotočeno na energiju, prema Politico Playbooku.
SAD je već preusmjerio prirodni plin u Europu i mogao bi isporučiti više, kao način da se blok manje oslanja na Rusiju za energiju.
Navodi se da SAD žele da Njemačka sankcionira Rusiju, uključujući otkazivanje Sjevernog toka 2.
Očekuje se da će se danas (četvrtak) Antony Blinken, američki državni tajnik, sastati s dužnosnicima iz Francuske, Njemačke i Velike Britanije, prije nego što će u petak otputovati na susret s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
No, diplomatski pritisak gospodina Bidena na kontinent naišao je i na tvrdoglavost Francuske.
U srijedu je Emmanuel Macron navodno sugerirao da EU ne bi trebala nužno slijediti američko vodstvo kada je u pitanju odnos s Rusijom.
Francuski predsjednik je u Europskom parlamentu rekao da je, iako je dobro što Europa koordinira sa SAD-om, “neophodno da Europljani vode vlastiti dijalog”.